Cibona Zagreb

Košarkaški klub Cibona osnovan je 1946. godine kao košarkaška sekcija sportskog društva Sloboda. Nakon što je 1950. preuzeo ime Lokomotiva, klub je tijekom sljedećih desetljeća postao važan dio zagrebačke i hrvatske sportske scene. Godine 1975. dobiva ime Cibona, čime započinje razdoblje njegova najvećeg uspona i stvaranja povijesti koji će ga učiniti jednim od najpoznatijih europskih košarkaških klubova.

U izgradnji velike Cibone posebno mjesto pripada Mirku Novoselu. Nakon igračkih dana u Lokomotivi, Novosel se 1976. vratio u klub kao trener i postao jedan od ključnih ljudi u stvaranju njegova sportskog sustava. Upravo zahvaljujući njegovoj viziji Cibona izrasta u europsku košarkašku silu. Novoselov projekt dobio je snažan zamah početkom 1980-ih. Godine 1982. Cibona je osvojila Kup pobjednika kupova, svoj prvi veliki europski trofej pod tim imenom, a iste je godine postala i prvak Jugoslavije. U toj momčadi važnu je ulogu imao Krešimir Ćosić, jedan od najvećih europskih košarkaša svih vremena, dok su uz njega važan dio generacije činili Aleksandar Aco Petrović, Andro Knego, Mihovil Nakić i drugi istaknuti igrači.

Vrhunac Cibonine bogate povijesti stigao je sredinom 80-ih godina prošloga stoljeća. Nakon dolaska Dražena Petrovića i uspostavljanja jedne od najprepoznatljivijih momčadi tog vremena, Cibona je osvojila dva uzastopna naslova prvaka Europe. Mirko Novosel vodio je momčad u europskom pohodu 1985. godine, kada je u finalu svladan Real Madrid, a Dražen Petrović proglašen je najboljim strijelcem završne utakmice. Novosel nakon toga preuzima ulogu generalnog menadžera, dok njegov dugogodišnji suradnik Željko Pavličević vodi momčad do obrane naslova 1986. godine protiv Žalgirisa.

U razdoblju od 1980. do 1988. Cibona je osvojila čak 14 velikih trofeja, među kojima su dva naslova prvaka Europe, dva Kupa pobjednika kupova, tri prvenstva Jugoslavije i brojni domaći kupovi. Novosel je 1985. proglašen najboljim europskim trenerom, a svojim je radom ostavio dubok trag i u jugoslavenskoj i hrvatskoj reprezentativnoj košarci. Njegov doprinos Ciboni nije bio vezan samo uz trofeje, nego i uz stvaranje klupske kulture, sustava rada i sportskog autoriteta koji su nadživjeli njegovu trenersku karijeru.

Nakon osamostaljenja Hrvatske Cibona je postala vodeća snaga domaće košarke. Prvi naslov prvaka Hrvatske osvojila je 1992. godine, a zatim je uslijedio niz od 11 uzastopnih prvenstvenih titula. Ukupno je klub osvojio 21 naslov prvaka Hrvatske. U novijoj povijesti posebno se izdvaja 2014. godina, kada je Cibona, predvođena mladom i nadahnutom momčadi, osvojila ABA ligu i još jednom potvrdila svoj natjecateljski karakter.

Cibonino nasljeđe čine i brojni igrači koji su u Zagrebu razvili svoje karijere – od Mihovila Nakića, Zorana Čuture i Franje Arapovića do Bojana Bogdanovića, Darija Šarića i Ivice Zupca. Posebno mjesto pripada Draženu Petroviću, čije ime, od 1987. godine nosi Cibonin dom i čiji je trag postao neodvojiv od identiteta kluba.

Danas Cibona ostaje jedan od simbola Zagreba i hrvatskog sporta, njezina bogata tradicija istodobno je temelj klupskog identiteta i obveza da se klub nastavi razvijati kao mjesto vrhunske košarke i novih sportskih generacija.